Svjetski dan borbe protiv moždanog udara
- Detalji
- Datum objavljivanja ponedjeljak, 29 oktobar 2018 13:52
Moždani udar je teško neurološko oboljenje i dešava se iznenada. Svugdje u svijetu 29. Oktobar se obilježava kao Svjetski dan borbe protiv moždanog udara.
Prema riječima načelnika Klnike za neurologiju UKC Tuzla, prof. dr. Dževdeta Smajlovića „Klinika za neurologiju svake godine prima preko 1.600 pacijenata, od toga preko 1.000 pacijenata godišnje sa moždanim udarom. Kod moždanog udara bez obzira na tip vrijedi pravilo jedne trećine. U prvih nekoliko mjeseci jedna trećina pacijenata umire, jedna trećina pacijenata ima izraženu onesposobljenost, a svega jedna trećina se vrati na stanje kakvo je bilo prije.“
Moždani udar godišnje u svijetu uzrokuje više od 5 miliona smrtnih slučajeva, što znači svakih 6 sekundi neko u svijetu dobije moždani udar, koji se nalazi na drugom mjestu kao vodeći uzrok smrtnosti, a na trećem kao uzrok onesposobljenosti.
„Sve se događa kao grom iz vedra neba. Posljedice zavise od dijela mozga koji je pogođen, uopštenog zdravstvenog stanja, da li je začepljenje krvnog suda pucanje ili krvarenje, javlja se gubitak svijesti, glavobolja i tako dalje, jako je mnogo simptoma“, izjavila je šefica Odjela za cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju prof. dr. Mirjana Vidović.
Zbog svega navedenog jasno je da je prevencija o vlastitom zdravlju veoma bitna. Na neke faktore rizika ne možemo uticati, a to su spol, dob, nasljedni faktor i pozitivna porodična anamneza. Ali, ipak postoje na koje mi možemo uticati, a to su upotreba alkohola, pušenje, loše prehrambene navike, stres i fizička neaktivnost.
„Najznačajniji faktor za nastanak moždanog udara je hipertenzija. Osobe s povišenim krvnim pritiskom imaju veći rizikofaktor za nastanak moždanog udara. Drugi rizikofaktor je poremećaj srčanog ritma, a treći pacijenti oboljeli od šećerne bolesti“, rekla je doc. dr. Biljana Kojić.
Na Klinici za neurologiju UKC Tuzla djeluje posebna Jedinica za liječenje moždanog udara zahvaljujući kojoj je broj pacijenata kojima je spašen život povećan.
O značaju i ulozi medicinske sestre govorila je glavna sestra klinike, Alma Vuleta, koja je istakla da se uz liječenje na Klinici za neurologiju promovira i način zdravog življenja.
Prema posljednjim podacima na Klinici za neurologiju UKC Tuzla stopa mortaliteta od moždanog udara iznosi 28 posto.
300-ti Stručni sastanak medicinskih sestara i tehničara
- Detalji
- Datum objavljivanja ponedjeljak, 08 oktobar 2018 11:44
300-ti po redu Stručni sastanak medicinskih sestara i tehničara JZU UKC Tuzla održan je u amfitetatru Klinike za interne bolesti, uz prisustvo velikog broja kolegica i kolega.
Prvu temu pod nazivom: “ Tm Ventriculi – Naša iskustva u posljednje tri godine“, predstavila je Samra Osmančević, diplomirana medicinska sestra s Klinike za hirurgiju. Karcinom želuca je drugi najčešći uzrok karcinoma u svijetu, a 85% od njih su adenokarcinomi želuca, dok 15% su limfomi, gastrointestinalni stromalni tumori (GIST) i leomiosarkomi. Operacije na želucu su četvrte po redu zastupljene operacije u hirurgiji, sa predominacijom muškog spola. Uzrok nastajanja karcinoma želuca je nepoznat, ali se zna daodređena vrsta prehrane može doprinijeti njegovom razvoju. Tu se najčešće spominju : dimljena i jako zasoljena hrana (meso i riba), konzervansi iz hrane, nitrati i nitriti, alkohol i pušenje, pretilost i metabolički sindrom, infekcija Epstein-Barrovim virusom, te samački način života, niži obrazovni i ekonomski status. Među osnovne simptome oboljenja na želucu spadaju: gubitak tjelesne težine, neuredne stolice, nadutost nakon obroka i dugotrajni osjećaj opće slabosti i umora. Najpouzdanija metoda da bi se uspostavila konačna dijagnoza karcinoma želuca je gastroskopija sa višestrukom biopsijom.
Tokom trogodišnje analize došli su do zaključka da je izvršeno ukupno 123 operacija na želucu. Od 123 pacijenta ukupno, većina je pripadalo muškom spolu tj. 75 pacijenata, a njih 48 pripadalo je ženskom spolu.
Drugu temu pod nazivom: „Cough assist – Tretman i njega u bolničkim uslovima“ predstavila nam je Muharema Spahić, medicinska sestra s Klinike za dječije bolesti, Odjeljenje za pulmologiju i kardiologiju. Na samom uvodu je naglasila da nedostatak kiseonika zbog otežanog disanja dovodi do teškog oštećenja disajne funkcije što se naziva respiratorna insuficijencija. Kod osoba sa neuromišićnim bolestima ovaj problem najčešće nastaje u toku infekcija disajnih organa. Većina osoba smatra kašalj kao smetnju, ali zapravo on ima vrlo važnu ulogu u respiratornom sistemu. Bez kašljanja, pluća i disajni put zadržavaju višak sekrecije, što stvara zrelu okolinu za rast infekcije, dovodi do upale i povećava rizik za nastanak nekih drugih oboljenja. Cough assist aparat pospješuje iskašljavanje sekreta tako da disajni putevi budu čisti, što smanjuje rizik za nastanak infekcije i namijenjen je za periodične terapijske preglede. Ovaj aparat pomaže djeci sa oštećenjem funkcije disajnih puteva, a tretmani uključuju četiri ili pet ciklusa udisanja, izdisanja i pauziranja.
Obilježavanje Svjetskog dana srca
- Detalji
- Datum objavljivanja petak, 28 septembar 2018 12:36
Klinika za Invazivnu kardiologiju UKC Tuzla i ove godine obilježava Svjetski dan srca s namjerom da informiše građane o rasprostranjenosti oboljenja srca i krvnih sudova. Kardiovaskularne bolesti su oboljenja koja obuhvataju srce i krvne sudove. Stoga svaki građanin treba da vodi računa o svom srcu.
Prema riječima načelnika Klnike za invazivnu kardiologiju, doc. dr. Elmira Jahića „U Bosni i Hercegovini smrtnost od posljedica kardiovaskularnih bolesti iznosi 50 posto, što znači u prosjeku svaki drugi čovjek, dok je u svijetu taj udio 30 posto. To je bolest modernog doba, nezdravog načina života, bolest odsustva zdravstvene kulture i zdravstvene prosvijećenosti.“
Većina kardiovaskularnih bolesti se može prevenirati poduzimanjem jednostavnih svakodnevnih promjena kao što su zdravija ishrana i konzumacija pića, povećanje tjelesne aktivnosti i prestanak pušenja.
˝Ranije se mislilo da osoba mlađa od 40 godina ne može imati infarkt srca, ali to se događa. U odnosu na neke ranije decenije zaista imamo relativno veliki broj mladih pacijenata. Imamo pacijente koji su 1996. godište, a hospitalizirani su zbog akutnog infarkta miokarda. Opet je najodgovorniji nezdrav način života. Prije četiri godine smo imali 270 stentiranih pacijenata, dok se prošle godine taj broj povećao na 600. Kada je riječ o implantaciji pacemakera u 2013. godine smo imali skoro 140, a 2017. godine 230.“ zaključio je doc. dr. Jahić.
Zemlje koje imaju kvalitetan program primarne prevencije kardiovaskularnih bolesti imaju znatno manju stopu smrtnosti. Poruka treba biti u tome da svako od nas učini što više može za sebe i za svoje srce.
