četvrtak 28 mar 2024

Obilježavanje 11. Aprila - Svjetski dan Parkinsonove bolesti

Klinika za neurologiju UKC Tuzla ove godine 11. Aprila prvi put obilježava Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Parkinsonova bolest je bolest s poremećajima pokreta, te jedna od najčešćih neurodegenerativnih bolesti današnjice, koja uglavnom obuhvata osobe iznad 65. godina starosti.

Danas je održana pres konferencija, a učesnici konferencije su bili prof. dr. Dževdet Smajlović, načelnik Klinike za neurologiju UKC Tuzla, prof.dr. Omer Ć. Ibrahimagić i dr. Amra Iljazović, ljekari Odjeljenja opšte neurologije i Alma Vuleta, glavna medicinska sestra klinike.

Na konferenciji je istaknuto da je Parkinsonova bolest oboljenje nervnog sistema koje podrazumeva postepeni gubitak funkcija određenih nervnih ćelija mozga, što vodi poremećaju pokretljivosti i motornih aktivnosti. Prema procjenama ljekara Klinike za neurologiju UKC Tuzla, jer ne postoji zvanični registar oboljelih, na Tuzlanskom kantonu od ove bolesti boluje oko 400 do 500 ljudi. Glavni simptomi su tremor, ukočenost mišića ruku, nogu i vrata, te usporavanje pokreta. Iako se tremor često povezuje sa ovom bolešću, učesnici konferencije ističu da se tek oko 25% bolesnika žali na slabi tremor ili ga uopšte nema.

Konferencija je bila prilika da se javnosti skrene pažnja na probleme liječenja sa kojima se susreću oboljeli. Ljekari su danas istakli da se na listi lijekova koji se propisuju i izdaju na teret Zavoda zdravstvenog osiguranja nalazi lijek koji je proizveden prije 70 godina, te da nema ni jednog lijeka nove generacije, koji se koristi u ranom stadiju liječenja Parkinsonove bolesti. Postoje značajne individualne varijacije u reagovanju na terapiju, ali ni jedan od aktuelno primjenjivanih lijekova ne dovodi do stabilne i dugoročnije kontrole simptoma.

Rana dijagnoza i započinjanje terapije u početnim fazama bolesti od velikog su značaja za usporenje napredovanja bolesti i osiguranje boljeg kvaliteta života oboljelih kroz što duži vremenski period. U liječenju bolesti, osim zdravstvenih profesionalaca, značajnu ulogu ima i porodica u smislu psihološke podrške.

Obavještenje s Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla

Upozorenje stručnjaka

Klinika za zarazne bolesti UKC Tuzla upozorava građane da dolaskom proljeća i toplijeg vremena zmije počinju izlaziti iz zimskog mirovanja, te savjetuju da se prilikom odlaska u prirodu poveća opreznost.

Prof. dr. Sead Ahmetagić, načelnik Klinike za zarazne bolesti UKC Tuzla ističe da nije bilo prijavljenih slučajeva ujeda zmija, te da klinika raspolaže dovoljnim količinama seruma protiv ujeda. Tokom prošle godine, prema njegovim riječima, na Kliniku za zarazne bolesti zbog ujeda zmija javilo se 12 pacijenata, od kojih je četvero bilo iz Tuzle.

Stručnjaci ove klinike upozoravaju da građani prilikom izlaska u prirodu prilagode svoju odjeću i da nose dublju obuću i duge hlače. Također ističu da je u slučaju ugriza zmije potrebno ukloniti odjeću s mjesta ugriza zbog otoka tkiva, te ranu ne isisavati, nego omogućiti slobodno oticanje krvi i pacijenta što prije dovesti do prve zdravstvene ustanove.

Održan 3. Simpozij urgentne medicine BiH s međunarodnim sudjelovanjem

U organizaciji Doma zdravlja „Dr. Mustafa Šehović“ Tuzla i Službe za hitnu medicinsku pomoć, Tuzla je dva dana bila domaćin 3. Simpozija urgentne medicine Bosne i Hercegovine sa međunarodnim učešćem.

Simpozij je poveznica svih zdravstvenih radnika koji sudjeluju u pružanju hitne medicinske pomoći. Na ovaj način pružena je prilika za razmjenu znanja, vještina, novih ideja i tehnologija, koje se primjenjuju u svakodnevnoj praksi, kako u našoj zemlji tako i u zemljama okruženja. Predavanja su održali eminentni stručnjaci iz oblasti urgentne medicine iz zemlje i inostranstva, koji su zanimljivim i korisnim temama dali izuzetan značaj ovom međunarodnom skupu i unapređenju nauke na polju urgentne medicine.

„Sektor urgentne medicine u BiH je nejednako razvijen. Mi posjedujemo funkcionalne medicinske pomoći, ali generalno na području cijele BiH u 30 do 40 % slučaja je zastupljena hitna medicinska pomoć na terenu 24 sata. Sve je ostalo pokriveno sistemom dežurstva ili sestre sa vozačem na terenu, a nama je cilj s obzirom na ulazak BiH i aplikacije za EU da hitnu pomoć učinimo onakvom kakva je u EU, jer korisnici hitne medicinske pomoći nisu samo stanovnici, već i putnici kroz BiH“, kazao je prim. dr. Hajriz Alihodžić, član organizacionog odbora 3. Simpozija urgentne medicine BiH.

Tema i cilj ovog simpozija je da Hitnu medicinsku pomoć učinimo dostupnom na području cijele BiH, a da kvalitet znanja i vještina Hitne medicinske pomoći i uposlenika, podignemo na veći nivo.

Iskazana su nadanja za izradu modela jedinstvenog sistema urgentne medicine za BiH, ali i region.